Predstavljeno novo izdanje „Tragovima Odiseja”: Jasen Boko vraća Odiseja na Jadran

U Saloči od zrcala Narodne knjižnice, Jasen Boko predstavio je drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje knjige Tragovima Odiseja: Kako je nestašni Penelopin suprug lutao Jadranom. Program je održan u sklopu ciklusa Putositnice utorkom i Mjeseca hrvatske knjige, a okupljene je pozdravila knjižničarka Dubrovačkih knjižnica Matija Tija Nenadić.

Boko je svoju tezu o Jadranu kao moru Odisejevih lutanja prvi put predstavio 2012. godine, a za tu knjigu dobio je nagradu Kiklop. Četrnaest godina kasnije, vraća se s novim istraživanjima i uvjerenjem da Homerovi opisi pomorskih prilika upućuju na istočnu obalu Jadrana.

Odisej je, prema Bokovim riječima, vječna tema koja se nalazi u temeljima današnje civilizacije. U novom izdanju autor je svoju interpretaciju dodatno provjerio kroz nova istraživanja i obilazak lokaliteta, uključujući pronalazak dijela izgubljenoga rukopisa geodeta Aristida Vučetića.

Boko je objasnio kako je 2012. godine krenuo obilaziti mjesta povezana s Odisejem, da bi kasnije zaključio da Homerova geografija bolje odgovara Jadranu. Na Kretu je otputovao zbog replike Odisejeva broda, ali je boravak tamo pokazao da Odisej nije mogao susretati barbare i ljudoždere, kako bi to zahtijevala tradicionalna tumačenja.

Temelj Bokove argumentacije leži u Homerovu poznavanju pomorstva. On tvrdi da Homer precizno razlikuje četiri glavna mediteranska vjetra, što dodatno potkrepljuje njegovu tezu o Jadranu kao mjestu Odisejevih putovanja. Tako Hvar povezuje s Kiklopom Polifemom, Korčulu s čarobnicom Kirkom, Omiš s Lestrigoncima, a Mljet s otokom nimfe Kalipso.

Boko također ističe da je Jadran, prema njegovom mišljenju, bio jedino nepoznato more u Homerovo vrijeme, dok je Sicilija postala pozornica Odisejevih avantura zbog grčke kolonizacije. U novom izdanju posebno mjesto zauzima Aristid Vučetić, čiji je rukopis o Odisejevu putovanju nedavno pronađen.

Najvažnija lokacija u Bokovoj karti ostaje Mljet, koji autor smatra Homerovom Ogigijom. Boko također posvećuje pažnju Krfu, koji smatra ključnim mjestom u cijeloj priči. Njegova knjiga spaja putopis, mitologiju, povijest i osobna istraživanja, propitujući ustaljene književne i povijesne interpretacije.