Unatoč istoj valuti, razlike su goleme: Evo tko u eurozoni ima najjeftinije stambene kredite i gdje je Hrvatska

Građani Hrvatske danas mogu do stambenog kredita po prosječnoj kamatnoj stopi od 2,95 posto, što nas svrstava među stanovnike eurozone koji za kupnju nekretnine plaćaju najmanje kamate, pokazuju najnoviji podaci Europske središnje banke za travanj 2026.

Prosjek eurozone 3,43 posto

Na vrhu ljestvice najpovoljnijih zemalja, piše Euronews, nalazi se Malta s kamatom od samo 2,08 posto. Slijede Bugarska (2,45), Španjolska (2,80), Portugal (2,85), a Hrvatska je peta s 2,95 posto. Iza nas je Slovenija s 2,99 posto. Prosječna kamatna stopa u eurozoni iznosi 3,43 posto.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se baltičke države. Najskuplji krediti odobravaju se u Latviji – 4,18 posto, slijede Estonija (4,05) i Litva (3,88). Iznad prosjeka eurozone nalaze se i Njemačka (3,84 posto), Belgija te Nizozemska.

Isti kredit, razlika 50.800 eura

Koliko te razlike znače u praksi pokazuje primjer kredita od 200.000 eura na 20 godina. Po malteškoj kamati od 2,08 posto mjesečna rata iznosi oko 1.019 eura. U Latviji, uz kamatu od 4,18 posto, rata naraste na 1.231 euro – više od 200 eura dodatnog troška svakog mjeseca.

Tijekom otplate građanin Latvije banci bi ukupno vratio gotovo 295.000 eura, dok bi dužnik na Malti vratio oko 245.000 eura. Razlika iznosi približno 50.800 eura za isti iznos kredita u istoj valuti.

Promjenjiva vs. fiksna kamata

Iako ECB određuje jedinstvenu referentnu stopu za cijelu eurozonu, cijenu stambenih kredita i dalje određuju nacionalna tržišta. Jedan od ključnih razloga jest struktura kredita. U Latviji, Estoniji i Finskoj više od 93 posto novih kredita odobrava se uz promjenjivu kamatu – pa se promjene monetarne politike odmah prelijevaju na građane. Prosjek eurozone je svega 15 posto.

U Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu prevladavaju fiksne kamate koje građanima omogućuju stabilnije rate. Na cijenu utječe i konkurencija među bankama – manja tržišta s manjim brojem kreditora često imaju više kamatne marže.

Podaci ECB-a pokazuju da zajednička valuta ne znači i jednake uvjete financiranja – gotovo tri desetljeća nakon uvođenja eura, trošak kupnje stana i dalje uvelike ovisi o tome u kojoj zemlji živite, prenosi Poslovni dnevnik.