AI otkrio golemu ranjivost koja ugrožava milijune web stranica

Sigurnosni propusti otkriveni su uz pomoć umjetne inteligencije, a toliko su ozbiljni da su stručnjaci organizacijama koje se ne mogu odmah zaštititi preporučili privremeno gašenje ugroženih sustava. Među onima koji su poduzeli takve mjere su državne institucije u Finskoj i Nizozemskoj, pojedine britanske lokalne vlasti te organizacija koja upravlja Wikipedijom, izvještavaju BBC, Reuters i AP.

Problem je otkriven u PHP-u, programskom jeziku koji se koristi za izradu i rad internetskih stranica. Iako većina ljudi nikada nije čula za PHP, gotovo svi su se susreli sa stranicama koje ga koriste. Na njemu se temelje brojni portali, internetske trgovine, državne stranice i sustavi poput WordPressa, preko kojeg rade milijuni web-stranica.

Prema podacima koje prenosi Reuters, PHP koristi gotovo 70 posto internetskih stranica čiji je programski jezik poznat.

To ne znači da je 70 posto interneta hakirano ili da je svaka takva stranica ranjiva. Znači da se problem pojavio u tehnologiji koja se iznimno široko koristi, zbog čega je velik broj vlasnika stranica morao hitno provjeriti jesu li njihovi sustavi ugroženi.

Otkriveni propusti posebno su opasni jer u određenim okolnostima omogućuju napadačima da bez korisničkog imena i lozinke pokrenu vlastite naredbe na ranjivom serveru.

Jednostavnije rečeno, haker bi mogao iskoristiti grešku u sustavu kako bi dobio pristup računalu na kojem se nalazi internetska stranica.

Posljedice mogu uključivati krađu osjetljivih podataka, mijenjanje sadržaja stranice i druge neovlaštene radnje. Drugi propust mogao bi omogućiti otkrivanje dijelova podataka pohranjenih u memoriji servera.

Nakon što su propusti postali poznati, sigurnosne službe diljem svijeta upozorile su vlasnike internetskih stranica da moraju hitno instalirati sigurnosne nadogradnje.

Finska je preventivno isključila dio javnih internetskih usluga, a slične su mjere poduzele i institucije u Nizozemskoj.

U Velikoj Britaniji privremeno su bile nedostupne internetske stranice pojedinih lokalnih vlasti, među kojima su Edinburgh i Oxford, kao i dijelovi BBC-jevih internetskih usluga.

Zaklada Wikimedia, koja upravlja Wikipedijom, potvrdila je da je preventivno isključila niz pomoćnih servisa dok se ne provedu potrebne sigurnosne nadogradnje.

Gašenje stranica pritom ne znači da su te institucije bile uspješno hakirane. Riječ je prije svega o mjerama opreza kojima se pokušava spriječiti mogući napad.

Hakeri su pokušavali iskoristiti propuste i prije javnog upozorenja

Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da su napadi počeli i prije nego što su sigurnosni propusti službeno objavljeni.

Prema informacijama koje je objavio Wired, Amazon Web Services otkrio je pokušaje iskorištavanja ranjivosti još 17. listopada, četiri dana prije javne objave sigurnosnih nadogradnji.

To otvara pitanje koliko su dugo napadači znali za propuste i jesu li već uspjeli kompromitirati neke sustave.

Za sada nema potvrde da su svi sustavi u kojima su uočeni pokušaji napada doista bili probijeni.

Propusti su godinama bili skriveni. Otkrila ih je umjetna inteligencija

Posebno je zanimljiv način na koji su otkrivene ove sigurnosne slabosti. Prema tvrtki za kibernetičku sigurnost Wiz, neki od problema bili su prisutni u programskom kodu više od deset godina, ali ih stručnjaci nisu uspjeli prepoznati kao ranjivosti koje se mogu iskoristiti na ovako ozbiljan način.

Istraživači su uz pomoć naprednih sustava umjetne inteligencije uspjeli analizirati programski kod, pronaći slabosti i pokazati kako bi ih napadači mogli iskoristiti.

U otkrivanju i istraživanju propusta sudjelovali su stručnjaci iz više tvrtki, uz korištenje AI modela Googlea i OpenAI-ja.

Ovo otkriće pokazuje koliko umjetna inteligencija mijenja internetsku sigurnost. Može pomoći stručnjacima da brže pronađu i poprave opasne propuste, ali isti alati mogu pomoći i napadačima da ih brže iskoriste.

Jesu li obični korisnici ugroženi?

Za građane koji samo pregledavaju internetske stranice ovo ne znači da su im mobiteli, računala ili korisnički računi automatski ugroženi.

Problem se prije svega odnosi na servere koji koriste ranjive verzije PHP-a. Najvažnije je da vlasnici stranica i njihovi pružatelji internetskih usluga instaliraju objavljene sigurnosne nadogradnje.

Za većinu običnih korisnika nije potrebno posebno instalirati PHP niti poduzimati tehničke korake. Ipak, kao i inače, treba biti oprezan s lažnim porukama koje pokušavaju iskoristiti strah od sigurnosnih problema za krađu lozinki ili drugih osobnih podataka.

Što je s Hrvatskom i sustavom e-Građani?

Na ozbiljne sigurnosne propuste reagirao je i hrvatski Nacionalni CERT, koji je jučer objavio hitno upozorenje i pozvao administratore na instaliranje sigurnosnih nadogradnji.

CERT upozorava da ranjivosti napadačima mogu omogućiti preuzimanje kontrole nad serverima bez potrebe za korisničkim imenom ili lozinkom.

Zasad nema javno potvrđenih informacija da su zbog tih propusta ugroženi sustav e-Građani, NIAS ili drugi hrvatski državni servisi. Nije potvrđeno ni da su osobni podaci hrvatskih građana kompromitirani.