Ugledni dubrovački komunikolog i sveučilišni profesor analizirao je aktualne političke ankete, razinu rasprave u Saboru, globalne krize, komuniciranje gradskih projekata u Dubrovniku te utjecaj umjetne inteligencije na mlade i tržište rada.
U vremenu brzih promjena i sveprisutne komunikacijske buke, ključno je pitanje kako doprijeti do publike i izgraditi povjerenje. O modernoj komunikaciji, ulozi medija, lokalnim izazovima u Dubrovniku, ali i globalnim previranjima u emisiji In Medias Res govorio je prof. dr. sc. Đorđe Obradović.
Politička scena: Kritika bez rješenja i loša kopija talijanskog parlamenta
Komentirajući najnovija istraživanja rejtinga političkih stranaka u Hrvatskoj, Obradović je istaknuo kako većih promjena nema, no situacija za vladajuće postaje složenija zbog smanjenog koalicijskog potencijala, dok oporbi nedostaje konstruktivnosti.
Prema njegovim riječima, oporbene stranke uglavnom vode negativnu kampanju i nastupaju isključivo „protiv“, bez nuđenja konkretnih i provedivih rješenja. Razinu rasprave u Hrvatskom saboru ocijenio je lošom, usporedivši je s talijanskim parlamentom.
„Tamo ima vike i lupanja šakom po stolu, ali se iznose argumenti. Kod nas je to ostalo kao loša kopija u kojoj se spremaju vicevi i pošalice, a ne ide se na prava rješenja. Lako je razbiti šalicu na stolu, ali je teško napraviti novu“, slikovito je poručio Obradović.
Sidrene cijene: „Kupca zanima koliko će platiti na blagajni“
Osvrnuvši se na aktualnu mjeru takozvanih sidrenih cijena, Obradović je s komunikološkog i potrošačkog aspekta ocijenio kako je svrha te mjere građanima ostala potpuno nejasna.
„Meni kao kupcu apsolutno ništa ne znači podatak koliko je neki proizvod koštao u rujnu, ako ga danas ne mogu kupiti po toj cijeni. Stvorio se velik trošak i administrativno opterećenje za poslodavce, a nitko nije jasno objasnio kolike će biti stvarne uštede za građane. Kupca na kraju zanima samo da manje plati kad dođe na blagajnu“, istaknuo je profesor.
Dubrovnik: Transparentnost je za pohvalu, ali nedostaju javne garaže i nogostupi
Govoreći o komuniciranju na lokalnoj razini, Obradović je pohvalio Grad Dubrovnik zbog transparentnosti proračuna putem sustava e-Građani te redovitih tjednih pregleda gradskih projekata, istaknuvši kako građani imaju jasan uvid u to na što se troši javni novac. Također je pozvao sugrađane da aktivnije koriste alate poput aplikacije Građanin – komunalni redar jer se komunalni problemi na taj način doista rješavaju.
Međutim, uputio je i ozbiljnu kritiku zbog dugogodišnjeg nerješavanja problema prometa u mirovanju unutar samog grada.
„Već se desetljećima najavljuje gradnja javnih garaža, no osim projekata na rubovima grada poput Pobrežja za posjetitelje, građani u samom gradu i dalje nemaju gdje parkirati po cijeni gradske karte Sanitata, već su prisiljeni plaćati skupe privatne garaže. Treba jasno iskomunicirati gdje je nestao novac od naplate parkinga u posljednjih dvadeset godina“, naglasio je.
Odbacio je i teze prometnih stručnjaka da bi svi Dubrovčani trebali koristiti javni prijevoz ili bicikle. Naveo je vlastiti primjer dolaska u studio po kiši – bez nogostupa i odvodnje u Sinjskoj ulici te uz presjedanja autobusom, putovanje koje autom traje nekoliko minuta javnim bi prijevozom trajalo gotovo dva sata.
Globalna slika: Cijena goriva kroji politiku u SAD-u, a Europa gubi korak
Analizirajući širi kontekst, Obradović je upozorio na gospodarske izazove s kojima se suočava Europska unija, posebno zbog snažnog prodora kineske autoindustrije i velikih izdvajanja za pomoć Ukrajini, što smanjuje sredstva za socijalne programe i izaziva nezadovoljstvo građana. Za političke promjene u SAD-u ključnim smatra rast cijena goriva uzrokovan sukobima na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, što izravno pogađa američki način života. Osvrnuo se i na situaciju na Bliskom istoku, ocijenivši položaj Palestinaca iznimno teškim jer ih ni susjedne arapske države iz sigurnosnih i političkih razloga ne žele primiti.
Društvene mreže, znanstveni iskoraci i poruka mladima u eri umjetne inteligencije
Kao glavni problem današnjeg informiranja Obradović vidi „mjehuriće istomišljenika“ na društvenim mrežama. Ljudi više ne traže razmjenu mišljenja, već samo potvrdu vlastitih stavova, dok institucije često griješe jer kasne s informacijama, prešućuju važne činjenice ili podcjenjuju inteligenciju građana.
Na kraju razgovora pohvalio se velikim međunarodnim znanstvenim postignućima , pokretanjem izrade prve europske enciklopedije odnosa s javnošću, u suradnji s više od 60 koautora pod vodstvom prof. Zorana Tomića, te objavom nove teorije upravljanja značenjem u uglednom znanstvenom časopisu.
Mladima i studentima poslao je izravnu poruku o budućnosti struke u doba umjetne inteligencije:
„Umjetna inteligencija već sada može odraditi sve osnovne poslove u novinarstvu i odnosima s javnošću ako joj date dobre upute. Onaj tko se ne želi dodatno potruditi i naučiti više, ne treba ni gubiti vrijeme na fakultetu – bolje je da odmah nakon srednje škole počne raditi u turizmu, konobariti ili voziti taksi. No, oni koji žele učiti i napredovati trebaju već tijekom studija ući u praksu i stjecati iskustvo“.