Zlato i srebro opet u porastu – uskoro probijanje psihološke granice?

Posljednjih dana cijena zlata bilježi snažan rast potaknuta očekivanjima da će američka središnja banka uskoro započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa, kao i zbog sve izraženijih globalnih gospodarskih i političkih neizvjesnosti te pada povjerenja u američki dolar. 

Povijesno gledano, smanjenje kamatnih stopa najčešće dovodi do rasta cijene zlata, investicijskog instrumenta koji nosi reputaciju imovine koja pruža zaštitu vrijednosti kapitala od negativnog učinka inflacije.

Probijanje psihološke granice

Na međunarodnim burzama zlato se trenutno kreće oko 3450 dolara po unci, a brojni analitičari upozoravaju da bi proboj razine od 3.500 dolara mogao otvoriti vrata novom valu potražnje. Psihološke granice na tržištima često imaju presudnu ulogu jer dodatno potiču ulagački sentiment, a u slučaju zlata one dodatno naglašavaju njegovu ulogu sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.

Srebro također bilježi snažan uzlet, dosegnuvši najviše razine u posljednjih 14 godina. Cijena srebra u probila je granicu od 40 dolara po unci, a mnogi analitičari očekuju nastavak rasta i u periodu pred nama. Slični faktori – očekivani pad kamata, slabiji dolar i rastuća potražnja u industriji – podupiru rast cijene srebra, koje se sve više promatra i kao investicijsko i kao industrijsko dobro.

“Trenutno svjedočimo trenutku u kojem psihologija tržišta ima jednaku važnost kao i ekonomski fundamenti. Ako zlato probije granicu od 3.500 dolara, to bi moglo izazvati snažnu dodatnu potražnju i još veći priljev investitora u plemenite metale. Paralelno, srebro postaje sve zanimljivije jer kombinira investicijsku sigurnost i industrijsku potražnju”, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata.

Rast cijene dio je dužeg trenda, raste i potražnja

Visoki rast cijena zlata i srebra ulagačima u ove plemenite metale donio je popriličnu zaradu zadnjih godina. Cijene zlata i srebra u eurima u proteklih su 12 mjeseci porasle za oko 30%,  a zlato se posebno ističe s prosječnim godišnjim porastom u zadnjih 20 godina od preko 10%. 

Takav rast znatno je veći od mnogih drugih ulaganja poput nekretnina, trezorskih zapisa ili obveznica, a više je nego dovoljan da pokrije negativan učinak inflacije po novčanu štednju građana. Upravo je visoki prinos glavni motivator ulagača u zlato i srebro kojih je sve više, tvrdi Ivanović:

“Zarada uvijek privlači investitore, ali nije jedini faktor. Činjenica da su zlatne poluge i zlatnici oslobođeni svih poreza, lako su prenosivi i unovčivi također je jako bitna, a kod srebra se najviše gleda veliki potencijal koje ono nosi u budućnosti zbog svoje široke industrijske primjene u modernim tehnologijama. Zbog svega navedenog, ne čudi da i u Hrvatskoj bilježimo rekordnu potražnju za zlatom i srebrom. Podaci Centra Zlata pokazuju da smo u prvoj polovici ove godine premašili kompletnu potražnju iz prošle koja je iznosila oko 350 milijuna eura. Rast cijena zlata i srebra nastavit će ovaj trend i u budućnosti.”

U svakom slučaju, investicijsko zlato i srebro više nisu samo alternativna vrsta ulaganja za koju se odlučuje samo manji broj imućnijih ljudi, već su postali dio investicijskog “mainstreama” koji privlači sve veći broj običnih građana.