Što napraviti s ostacima blagdanske hrane: kako iskoristiti božićni stol na hrvatski način

Umjesto bacanja hrane, što je protivno i tradiciji i zdravom razumu, mnogi se okreću starim, provjerenim rješenjima koja su se u hrvatskim kućama primjenjivala generacijama.

Sarma – još bolja dan kasnije

Sarma je možda i najbolji primjer jela koje dobiva na okusu s vremenom. Ostaci se bez problema mogu:

podgrijati idući dan

zamrznuti u manjim porcijama

pretvoriti u gušći gulaš dodavanjem malo temeljca

U mnogim se kućama sarma tradicionalno jede i danima nakon Božića, a često i na Staru godinu.

Pečenje i kuhano meso – nova jela iz stare tepsije

Ostaci pečenja (svinjetina, teletina, janjetina) mogu se:

narezati i iskoristiti za sendviče ili tople plate

dodati u tjesteninu ili rižoto

sitno narezati i pretvoriti u brzu mesnu salatu

Kuhano meso iz juhe često se koristi za hladna predjela ili se kratko zapeče na tavi s lukom i jajima.

Francuska salata – ali s mjerom

Francuska salata jedna je od najčešćih blagdanskih namirnica koje ostanu u hladnjaku. Važno je:

čuvati je dobro rashlađenu

pojesti je unutar 2–3 dana

Ostatke je najbolje poslužiti uz kuhano meso ili kao prilog laganijem obroku, kako bi se izbjeglo bacanje.

Kruh i pogače – ništa se ne baca

Stari kruh se u hrvatskoj tradiciji nikad nije bacao. Najčešće se:

suši za krušne mrvice

koristi za pohani kruh

dodaje u nadjeve ili juhe

I blagdanske pogače mogu se narezati i zamrznuti.

Kolači – rasporediti i sačuvati

Suhi kolači (mađarica, vanilin kiflice, bajadere) traju i do nekoliko tjedana, a mogu se:

spremiti u limene kutije

zamrznuti

pokloniti gostima ili susjedima

U mnogim krajevima običaj je ponijeti kolače pri posjetima, osobito u danima između Božića i Nove godine.

Manje bacanja, više poštovanja

Iskorištavanje blagdanske hrane dio je i kulturnog nasljeđa – u vrijeme kada se nekad živjelo skromnije, ništa se nije bacalo. Danas se toj praksi vraćamo iz praktičnih, ali i ekoloških razloga.