Na cestama kroz Orašac plavom su bojom označena hidrantska okna prekrivena asfaltom. Iz Vodovoda Dubrovnik poručuju da će ih osloboditi „u dogledno vrijeme”, ali tvrde da poklopci nisu zatrpani tijekom radova na kanalizaciji, nego da je problem postojao i ranije. Time se otvara pitanje tko je i kada asfaltirao gradske prometnice preko hidrantskih okana te zašto se problem rješava tek sada, nakon što je prošla još jedna požarna sezona.
Fotografije iz Orašca pokazuju više mjesta na kojima su ulični poklopci označeni plavom bojom jer su ostali ispod asfalta. Na pojedinim lokacijama asfalt je već razbijen kako bi se došlo do otvora, dok na drugima tek treba obaviti radove. Riječ je o pristupu hidrantskim priključcima koji u slučaju požara moraju biti dostupni vatrogascima.

Iz Vodovoda Dubrovnik potvrdili su da su njihovi djelatnici obišli teren i označili mjesta na kojima se nalaze okna presvučena asfaltom. No, konkretan rok za njihovo oslobađanje zasad nije poznat.
– Riječ je o označavanju i pripremi uličnih poklopaca koje treba osloboditi kako bi, u slučaju potrebe, bili dostupni. Naši su djelatnici označili sva mjesta na kojima se nalaze okna presvučena asfaltom. Radovi kreću u dogledno vrijeme, ovisno o mogućnostima – kazao je glasnogovornik Vodovoda Tihomir Matić. Ujedno je naglasio da sporni poklopci nisu asfaltirani nakon završetka radova na polaganju kanalizacijskih cijevi, nego da je riječ o ranijem stanju.
Vodovod time odbacuje povezanost problema s radovima na aglomeraciji i upućuje na ranije radove. Budući da je riječ o gradskim prometnicama, otvara se i pitanje uloge Grada u upravljanju cestama te odgovornosti izvođača i nadzora. No bez dokumentacije o konkretnim radovima nije moguće zaključiti tko je poklopce asfaltirao niti komu pripada odgovornost za nastali propust.

To što je problem nastao ranije, međutim, ne objašnjava zašto nije pravodobno uočen i riješen. Vodovod je sada označio mjesta na kojima se nalaze zatrpana okna, ali pitanje njihove dostupnosti ostaje otvoreno sve dok se poklopci ne oslobode i ne provjeri funkcionalnost hidrantskih priključaka.
Brgat 2007.: asfaltirani hidranti već su bili tema
Asfaltirani hidranti nisu nova tema na dubrovačkom području. Nakon velikog požara u kolovozu 2007., kada je požarna fronta zahvatila široko područje Dubrovnika i Župe dubrovačke, o tome se javno raspravljalo i na primjeru Brgata.
U članku objavljenom 16. kolovoza 2007. Jutarnji list zabilježio je izjavu tadašnjeg vijećnika Marina Torića koji je tvrdio da su hidranti asfaltirani tijekom radova na cestama. Tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica odgovorila je da je, prema njezinim saznanjima, problem bio s jednim ili dva hidranta na Brgatu te da bi trebalo ispitati tko ih je asfaltirao tijekom sanacije ceste.
Taj slučaj nije dokaz da su okolnosti u Orašcu iste, ali pokazuje da je pitanje dostupnosti hidrantskih priključaka na ovom području bilo otvoreno još prije gotovo dva desetljeća.
Jutarnji list, 16. kolovoza 2007.
Ljubač 2022.: hidranti na papiru, a na terenu druga priča!
Petnaest godina nakon požara u Župi, tijekom velikog požara na Ljupču u ljeto 2022. godine ponovno se otvorilo pitanje dostupnosti protupožarne infrastrukture.
Nakon požara u kojem je smrtno stradao vatrogasac Goran Komlenac, mještani su tvrdili da su vatrogasci otvarali šahtove tražeći hidrantske priključke koji su se ondje trebali nalaziti, ali ih nisu pronašli. Prema njihovim navodima, tijekom izgradnje vodovodne mreže očekivalo se osam protupožarnih hidranata.
U razgovoru za Dubrovački u kolovozu 2022. Igor Špikula govorio je o problemima s hidrantskom mrežom na području Ljupča i nedostacima koje su mještani uočili tijekom velikog požara. Vodovod Dubrovnik tada je odgovorio da su na području Ljupča izvedena četiri hidranta za potrebe protupožarne zaštite te da su njihove točne lokacije poznate vatrogascima.

U istom izvještaju zapovjednik JVP-a Dubrovački vatrogasci pojasnio je da se voda iz hidranata koristi za punjenje vatrogasnih cisterni, osobito kada je požarište udaljeno od drugih izvora vode.
Slučaj Ljupča nije isti kao ovaj u Orašcu: ondje se raspravljalo o broju i izvedbi hidrantskih priključaka, a u Orašcu se sada oslobađaju okna prekrivena asfaltom. Zajedničko im je, međutim, pitanje može li se na protupožarnu infrastrukturu računati onda kada je najpotrebnija.
Dubrovački vjesnik, 11. kolovoza 2022.
Grad u planu za 2026. traži bolju evidenciju hidranata
Dostupnost hidranata nije samo pitanje komunalnog održavanja. Grad Dubrovnik u Godišnjem provedbenom planu unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu izričito navodi da Vodovod Dubrovnik, u suradnji s vatrogascima, treba izraditi grafički pregled hidranata na terenu, propisno ih označiti i neispravne dovesti u ispravno stanje. Dokument također predviđa sanaciju postojeće hidrantske mreže koja ne udovoljava propisima i pravilima tehničke prakse.
Plan je donesen u travnju ove godine, prije ljetne požarne sezone. Ne može se zaključiti da su radovi u Orašcu izravno pokrenuti njegovom provedbom, ali dokument jasno potvrđuje koliko su evidencija, označavanje i dostupnost hidranata važni za protupožarnu zaštitu.
Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za 2026.

„U dogledno vrijeme” nije rok
Iz Vodovoda su potvrdili da su označili sva mjesta na kojima se nalaze okna prekrivena asfaltom, no zasad nisu naveli datum do kojega će svi poklopci biti oslobođeni.
Ako je, kako tvrdi Matić, problem postojao i prije radova na aglomeraciji, odgovornost za konkretne radove i nadzor treba utvrditi na temelju dokumentacije. Prema gradskoj Odluci o nerazvrstanim cestama, Grad Dubrovnik upravlja tim cestama te organizira njihovo građenje, rekonstrukciju i održavanje, koje mogu izvoditi ugovoreni izvođači. To, međutim, samo po sebi ne dokazuje tko je asfaltirao konkretna okna niti tko je odgovoran za propust. Za to je potrebno utvrditi kada su okna prekrivena, u sklopu kojih radova i tko je bio zadužen za njihovu izvedbu i nadzor.
No građanima je važnije nešto drugo: hidrantski priključak ne smije ostati nedostupan dok se nadležni dogovaraju o nadležnosti. Nakon Brgata, Ljupča i sada Orašca, najmanje što javnost može očekivati jest da se problem riješi prije sljedećeg požara. Protupožarna infrastruktura mora biti provjerena na terenu, a ne samo evidentirana u dokumentaciji. Označavanje plavom bojom korak je prema rješavanju problema, ali nije njegov završetak. Problem će biti riješen tek kada sva okna budu oslobođena, a hidranti ponovno dostupni za slučaj intervencije.
