El País o Dubrovniku: svjetska pozornica turizma s cijenom koju plaćaju stanovnici

List podsjeća da je Dubrovnik, grad s nešto više od 40 tisuća stanovnika, nakon snimanja serije Igra prijestolja 2014. godine postao trajno prisutan na globalnoj turističkoj karti. Scene snimane na Isusovačkim stubama, koje su obišle svijet, danas su, piše El País, jedan od simbola masovnog turizma – osobito u kolovozu, kada se prolazak starom jezgrom pretvara u borbu s gužvama i visokim cijenama.

Turizam kao pokretač, ali i pritisak

Prema podacima koje navodi španjolski dnevnik, turizam čini oko 20 posto hrvatskog BDP-a, znatno više nego u Španjolskoj ili Italiji. Upravo zbog toga, Hrvatska – kao mala zemlja s 3,8 milijuna stanovnika – osjetljivije proživljava i pozitivne i negativne strane turističkog rasta.

U tom kontekstu Dubrovnik se ističe kao grad u kojem se pritisak najjasnije vidi: rast kratkoročnog najma, poskupljenje nekretnina i promjene u svakodnevnom životu stanovnika.

„Grad je postao muzej na otvorenom“

El País prenosi i razmišljanja novinara Hrvoja Krešića, koji je odrastao u Dubrovniku, a danas živi u Zagrebu. On upozorava da se grad njegova djetinjstva postupno pretvorio u „muzej na otvorenom“.

Iako trgovine i restorani i dalje rade, Krešić ističe da je nestao onaj prepoznatljivi mediteranski život – otvoreni prozori, susjedski razgovori i spontanost svakodnevice. Dodaje da se Dubrovnik danas često promatra isključivo kroz prizmu Igre prijestolja, dok se njegova stvarna povijesna i kulturna važnost gura u drugi plan.

Stanovanje postaje luksuz

Španjolski list posebno naglašava problem stanovanja. Rast turističkih apartmana doveo je do rasta cijena najma i kupnje, što, uz visoku inflaciju, dodatno opterećuje lokalno stanovništvo.

„Mladi liječnici, profesori ili vatrogasci teško mogu kupiti stan u Dubrovniku“, upozorava Krešić u razgovoru za El País, dodajući da su cijene postale praktički nedostižne.

Mjere za ograničavanje masovnosti

U odgovoru na takve izazove, El País navodi da je Dubrovnik ove godine ograničio broj turističkih apartmana u povijesnoj jezgri. Također, dnevno je dopušten istodoban dolazak najviše dva kruzera, uz stroga pravila zadržavanja u luci i ograničenje broja putnika unutar gradskih zidina.

Ulaznice za obilazak gradskih zidina mogu se rezervirati isključivo putem interneta, kako bi se smanjio takozvani „turizam u prolazu“ koji u kratkom vremenu preplavi grad, a donosi malo stvarne koristi.

Nacionalni odgovor na isti problem

Sugovornici El Paísa iz Ministarstva turizma ističu da Dubrovnik nije jedini grad pod pritiskom te da se slični problemi javljaju i u drugim obalnim sredinama i na otocima. Zbog toga su donesene i nacionalne mjere, uključujući izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti početkom 2025. godine, kojima se jasnije razdvaja obiteljski smještaj od komercijalnog kratkoročnog najma.

Prema službenim podacima koje prenosi španjolski list, u vrhuncu sezone 2025. zabilježeno je i prvo neto smanjenje broja kreveta u privatnom smještaju, kao i rast dugoročnog najma.

Kvaliteta ispred brojki

Na kraju analize El País podsjeća na poruke hrvatskog premijera Andrej Plenković, koji je više puta upozorio da kratkoročno dizanje cijena može dugoročno naštetiti imidžu Hrvatske kao turističke destinacije.

Hoće li ove mjere pomoći da Dubrovnik ponovno pronađe ravnotežu između turizma i svakodnevnog života, pitanje je koje, zaključuje španjolski dnevnik, ostaje otvoreno – ne samo za ovaj grad, nego i za cijelu zemlju.