Cijene stanova u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji unatoč sve slabijoj prodaji

Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju rasti unatoč slabljenju tržišne aktivnosti. Broj kupoprodaja pada, dok ponuda novih stanova i dalje ne prati potražnju. Upravo ta neravnoteža između cijena i transakcija jedno je od ključnih obilježja aktualnog ciklusa na tom tržištu, istaknuto je tijekom predstavljanja kvartalne analize Nekretninski puls Zagrebačke banke i Arhivanalitike, koji potpisuju ekonomisti Velimir Šonje i Ivica Brkljača, uz suradnju glavnog ekonomista Zabe Hrvoja Dolenca.

Razlike u rastu

U prvom tromjesečju cijene stambenih objekata bile su 14,3 posto više nego godinu prije. Pritom su cijene postojećih nekretnina rasle znatno brže nego cijene novogradnje. Kako se ističe u analizi, cijene već kupljenih, odnosno starijih nekretnina, porasle su 16,1 posto u odnosu na godinu ranije, dok su cijene novogradnje porasle 9,7 posto. Razlike su vidljive i među regijama, pri čemu je najveći rast cijena zabilježen na Jadran iako lagano pada interes stranaca.

“Rast je posvuda jak, ali tu su i regionalne razlike. Jadran, primjerice, u zadnje vrijeme raste sporije od cijena u ostatku Hrvatske. Jedan od razloga je i to što se udio kupaca iz drugih zemalja smanjio nakon 2022. godine”, kazao je Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Iako su cijene u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina bile među najbrže rastućima u Europskoj uniji, dugoročnija slika pokazuje da Hrvatska ne odstupa izrazito od kretanja u drugim članicama. No aktualni uzlazni ciklus mogao bi trajati dulje nego prethodni, koji je naglo prekinut nakon financijske krize 2008., pokazuje prvo izdanje kvartalne analize. U poljednjih nekoliko godina naša zemlja konstantno se nalazila u top pet po visini rasta cijena unutar Europske unije. Ipak, stručnjaci ističu da se situacija treba sagledati iz šire perspektive.

“Tempo rasta nekretnina uvijek prati šira makroekonomska slika. Posljednjih nekoliko godina hrvatsko gospodarstvo jedno je od najbrže rastućih u EU pa je logično da smo i po rastu cijena nekretnina pri vrhu”, kazao je Šonje.

Dinamika gradnje

Jedan od ključnih čimbenika za buduće kretanje cijena bit će dinamika nove gradnje. Iako novogradnja čini manji dio ukupnog broja kupoprodaja, ograničena ponuda novih stanova uz i dalje snažnu potražnju održava pritisak na cijene. Autori procjenjuju da bi rast ponude, na temelju broja izdanih građevinskih dozvola, tijekom ostatka ove i iduće godine mogao ublažiti tržišne pritiske i postupno usporiti rast cijena. Broj i vrijednost kupoprodajnih transakcija na tržištu se smanjuju, a uz niz strukturnih čimbenika koji guraju potražnju, odgovor je u većoj ponudi novogradnje jer je ona i dalje ispod razina 2008., otprilike 30 posto.

“Indeksi priuštivosti nekretnina blago su povećani početkom 2026. unatoč nastavku rasta cijena stambenih objekata. No, pogledamo li dublje, samo priuštivost novogradnji bilježi rastući kratkoročni trend, ali novih izgrađenih stanova još uvijek je premalo s obzirom na potražnju”, kazao je Šonje, prenosi Poslovni dnevnik.