Ovakva pojava nije učestala, a izvođač radova priprema postupak sanacije
Čitatelji su nam javili da su na dijelu pristupne ceste Pelješkog mosta, na potezu dva km prije Stona, uočili grbe i deformacije na samoj cesti.
Tragom te informacije pitali smo Hrvatske ceste jesu li upoznati s navedenim te je li uobičajeno da se, niti godinu dana nakon otvaranja mosta i puštanja u promet, takve deformacije pojavljuju na cesti. Upitali smo i jesu li zbog ovog slučaja aktivirali garanciju na izvedene radove.
U odgovoru na upit Libero portala iz Hrvatskih cesta potvrdili su ove informacije.
Došlo je do pojave bubrenja tla
"Redovitim nadzorom upravitelja ceste uočena je deformacija na kolniku s kojom je sukladno proceduri upoznat Izvođač radova. Na predmetnom dijelu dionice pristupnih cesta Pelješkog mosta (dio između odmorišta Blace i izlaza za čvor Brijesta) došlo je do pojave bubrenja tla ispod kolničke konstrukcije, a što je uzrokovalo izdizanje asfaltnih slojeva na dva mjesta. Uzrok tome je prodor vode koja prolazi stjenskim rasjedom u glinovitom materijalu, te ispod kolničke konstrukcije na otprilike 3 metra ispod temeljnog tla. Izvođač je izvršio ispitivanje radarom na lokaciji te je isto ukazalo na stjenovito tlo, s proslojkom koji je gotovo u potpunosti pod vodom. Ovakva pojava nije učestala te Izvođač priprema postupak sanacije koji bi uključio u prvom koraku drenažu problematičnog dijela tla, a zatim i zamjenu deformiranog dijela kolničke konstrukcije", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.
Navode da garanciju još nisu aktivirali jer to - nije potrebno.
"Garancija na izvedene radove traje 10 godina od trenutka preuzimanja radova. Istu nije bilo potrebno još aktivirati s obzirom da je Izvođač samostalno pristupio otklanjanju nedostataka što je uobičajeno u periodu neposredno nakon puštanja građevine u promet kada se evidentiraju nedostaci u vidu manjih oštećenja, potrebe za čišćenjem gradilišta ili sanacijom okolnih pristupnih puteva koji su korišteni za vrijeme izgradnje", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.
Nepreciznost u radu
Komentar za ovu situaciju smo zatražili i od prometnog stručnjaka Željka Marušića koji kaže da su kritike - preuveličane.
"Izvedba Pelješkog mosta i brze ceste preko Pelješca je kvalitetna, a problemi s neravnomjernošću razine asfaltne površine mjestimično je posljedica nepreciznosti u izradi, a ne dotrajavanja. No kritike su po tom pitanju preuveličane, jer problemi s neravninama na potezu oko 2 kilometra prema Stonu, u vožnji propisanom brzinom, nemaju negativan utjecaj na funkcionalnost i sigurnost vožnje. Stanje treba pratiti i po potrebi će se asfaltna površina lokalno sanirati. Važnije od toga je da je kvaliteta asfaltnog sloja, po pitanju prianjanja guma vozila te drenaže oborinskih voda na visokoj razini te je to trenutačno najkvalitetniji dio cestovne mreže u Hrvatskoj", kazao je Marušić.
Upitali smo ga i smatra li da će postojeće rješenje zadovoljiti buduće potrebe za cestovnom povezanošću Dubrovnika i ostatka Hrvatske, pogotovo s obzirom da se turističkim brojkama približavamo rekordnoj 2019. te da se očekuje povećan broj dolazaka.
Koncepcija brze ceste - najnesigurnije rješenje
"Pelješki most i brza cesta prema Dubrovniku, kad se potpuno završi najzahtjevnija dionica obilaznice Stona, kvalitetno je rješenje koje će zadovoljiti potrebe turističkog prometa, pogotovo što će dio prometa i dalje ići kroz Neum. Time će se prometni tokovi izbalansirati. Naime, svojevrsna prometna konkurencija i smanjeni intenzitet prometa kroz Neum smanjit će gužve i ubrzati procedure prelaska granice (iz objektivnih i subjektivnih razloga)", kazao je Marušić.
No, smatra da problem može biti koncepcija brze ceste, koja je najnesigurnije prometno rješenje, jer vozači često voze brzo kao na autocesti, a nema sigurnosnih značajki autoceste poput fizički razdvojenih nasuprotnih prometnih tokova.
"Zbog toga je važno unaprijediti video nadzor s radarskim kamerama, kako bi vozači znali da ne mogu kršiti prometne propise bez sankcija. To bi, uz povećanje sigurnosti, doprinijelo i funkcionalnosti, odnosno ujednačenoj vožnji sudionika u prometu bez većih brzinskih razlika i potrebe za pretjecanjem", zaključuje prometni stručnjak Željko Marušić.
_thumb.jpg)
