Crna Gora projektira svoj pravac prema BiH, dok Hrvatska još traži izvođača za autocestu do Dubrovnika

Crnogorski je Monteput raspisao natječaj za izradu idejnog projekta dionice Gradac – Grahovo. Procijenjena vrijednost nabave je četiri milijuna eura bez PDV-a, ponude se mogu dostaviti do 2. listopada, a rok za izradu projekta je 15 mjeseci. Riječ je o dionici dugoj približno 45 kilometara. Prema podacima iz natječajne dokumentacije koje prenose crnogorski mediji, trasa još nije konačno određena. U prvih sedam mjeseci projektiranja treba biti definirana trasa, nakon čega bi se definirali položaji tunela, mostova, petlji i drugih objekata.

Na dionici je predviđeno 15 mostova ukupne duljine veće od pet kilometara i tri tunelske zone ukupne duljine oko dva kilometra. Posebno je važna planirana petlja Gradac, koja je predviđena za spoj Jadransko-jonske autoceste s autocestom Bar – Boljare. Dionica koja je sada predmet natječaja završava kod Gradca, dok nastavak od Grahova prema Nudolu i državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom nije obuhvaćen ovim postupkom. To je važno jer se iz samog raspisivanja ovog natječaja ne može zaključiti da je cijeli pravac do Trebinja već spreman za gradnju.

S druge strane granice, Federacija BiH već provodi konkretne postupke za Jadransko-jonsku autocestu. JP Autoceste FBiH u veljači su objavile javni oglas za sporazumno pribavljanje nekretnina za dionicu Počitelj – Stolac, nakon što je Vlada Federacije utvrdila javni interes za njezinu izgradnju. Širi planski koridor kroz BiH predviđa nastavak prema jugu preko Stoca i dalje prema Ljubinju i Trebinju, do spojne točke s Crnom Gorom. JP Autoceste FBiH u svojem izvještaju navode da bi kroz BiH trebalo prolaziti oko 102 kilometra Jadransko-jonske autoceste, dok je dionica Počitelj – Stolac duga oko 23 kilometra.

Hrvatska je u međuvremenu u svibnju poništila postupak za gradnju prvih dviju dionica autoceste prema Dubrovniku, Rudine – Slano i Slano – Mravinjac. Pristiglo je ukupno dvanaest ponuda – sedam za prvu i pet za drugu dionicu – ali su sve premašile procijenjenu vrijednost i raspoloživa sredstva. Dakle, problem nije bio nedostatak zainteresiranih izvođača, nego cijena ponuđenih radova.

HAC je u lipnju pokrenuo novo prethodno savjetovanje za te dvije dionice i povećao procijenjenu vrijednost radova na ukupno oko 468 milijuna eura bez PDV-a. Prema tadašnjoj objavi HAC-a, nakon savjetovanja trebalo je uslijediti novo javno nadmetanje. Upravo taj vremenski nesrazmjer otvara pitanje važno za Dubrovnik. Dok Crna Gora sada prelazi u novu fazu projektiranja svojeg dijela Jadransko-jonskog koridora prema Grahovu, a BiH paralelno poduzima konkretne korake na svojem dijelu trase, Hrvatska još nije ugovorila gradnju dionica koje bi A1 trebale dovesti do Dubrovnika.

To samo po sebi ne znači da će budući jadransko-jonski prometni tok zaobići Dubrovnik. No sadašnji razvoj događaja pokazuje da se u susjedstvu postupno konkretizira veliki međunarodni pravac kroz unutrašnjost BiH i Crne Gore, dok hrvatska autocestovna veza prema Dubrovniku još nije u fazi ugovorene gradnje. Za Dubrovnik je zato ključno pitanje kako će se razvoj tih pravaca povezati s hrvatskom autocestom i kakvu će prometnu ulogu grad imati kada se buduća mreža počne povezivati.