Vedrana Pribičević u Presstissimu: Očekuje nas vrlo vruća zima s rastom inflacije i cijena hrane, a spas za javni sektor leži u AI-ju

U drugom dijelu intervjua u emisiji "Presstissimo" na Libertas televiziji gostovala je ekonomska stručnjakinja i profesorica Vedrana Pribičević U otvorenom razgovoru o tome kako Hrvatska može dosegnuti društvo najrazvijenijih zemalja svijeta, Pribičević se osvrnula na upravljanje strateškim resursima, problem mrvljenja ekonomije kroz paušalne obrte, strah od umjetne inteligencije te iznijela zabrinjavajuću prognozu za nadolazeće zimske mjesece. 

Domaće potrošače na pragu hladnijeg dijela godine najviše će zabrinuti njezina najava novog vala poskupljenja. Prema njezinim riječima, građani moraju biti spremni na daljnje stezanje remena.

"S obzirom na geopolitička zbivanja, sve ovisi o tome što će se dalje događati s Iranom. Ako Donald Trump, kako bi natjerao Europu da se priključi tom sukobu, zabrani izvoz dizela u Europsku uniju, to će neizbježno voditi rastu cijena, a pogotovo rastu cijena hrane. Očekuje nas vrlo vruća zima po tom pitanju. Inflacija je ponovno ubrzala i na to ćemo se morati naviknuti dok god traju ovi konflikti. Moramo pratiti ne samo tjesnac Hormuz, već i prolaz koji su zauzeli Huti, jer kroz njega u EU stiže sva roba iz Kine i Koreje. Trebamo naći načina da uštedimo koliko god možemo", upozorila je Pribičević.

Govoreći o strukturi hrvatskog gospodarstva, profesorica je otvorila važno pitanje o uvođenju paušalnih obrta, za koje smatra da dugoročno koče snažniji razvoj. 

"Uvođenjem paušalnih obrta mi smo dio ljudi, koji bi inače možda pokrenuli ozbiljne tvrtke ili ostali u postojećima, premjestili u sferu samozapošljavanja gdje su oni zapravo osuđeni ostati mali. Time se gubi organizacijsko znanje koje se akumulira i zadržava unutar korporacija. Pravi ekonomski problem je što smo s time izgubili i koliko se novih tvrtki zbog toga nije rodilo. Hrvatskoj kronično nedostaju takozvani scale-upovi – tvrtke koje imaju velik potencijal brzog rasta na europskom ili svjetskom tržištu", istaknula je u emisiji. 

Kao jedno od rješenja za rasterećenje prevelikog domaćeg javnog sektora, Pribičević vidi u prirodnom odljevu radne snage i modernim tehnologijama. 

"Administracija se može smanjiti na nekoliko načina. Prvi je prirodni odljev ljudi u mirovinu uz nezapošljavanje novih, jer ih na tržištu ionako više ne možemo naći. Druga stvar je automatizacija . Jako puno repetitivnih i dosadnih poslova oko rukovanja dokumentacijom u administraciji danas mogu preuzeti AI agenti, za to nam više ne trebaju ljudi Trenutačni gospodarski rast idealno je vrijeme da se dio tih radnika preseli u privatni sektor, jer će to biti puno teže ako ponovno dođe do recesije ili stagnacije", pojašnjava ekonomistica. 

Kada je riječ o strahu mladih od utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada, Pribičević poručuje da AI treba promatrati kao alat koji proširuje, a ne zamjenjuje ljudski rad. Naglašava kako menadžment u IT i financijskoj industriji trenutačno griješi gledajući kratkoročno i pokušavajući mlađe zaposlenike zamijeniti umjetnom inteligencijom, zaboravljajući da bez početnika u budućnosti neće imati iskusne stručnjake. Dok će AI stvoriti ekstremno bogate pojedince i tehnološke startupe, obrtnička zanimanja poput vodoinstalatera, soboslikara ili frizera ostaju sigurna. "Ljudi neće htjeti da im roboti rade frizure, ta će zanimanja i dalje postojati, a cijena rada i plaće će im samo rasti", dodala je. 

Upitana o tome koji bi razvojni model najbolje odgovarao mentalitetu našeg društva, profesorica je ponudila zanimljivu tezu o "poluskandinavskom modelu", povlačeći paralelu s povijesnim naslijeđem kolektivizma. 

"Mi smo zbog naše povijesti puno skloniji osjećaju zajedništva i međusobnog pomaganja nego čistom sustavu slobodnog tržišta. Treba uvijek biti realan – Hrvati ipak vole mir više nego što vole novac.  Najbolji razvojni model za Hrvatsku bio bi: što više mira, što više sunca, a novca koliko bude", zaključila je Vedrana Pribičević.