Imate štednju u trećem mirovinskom stupu: Evo kada možete tražiti isplatu

Građani koji imaju štednju u trećem mirovinskom stupu mogu početi primati taj novac i dok su još zaposleni. Isplata u pravilu može početi s navršenih 55 godina, a za dio štediša dobna granica je niža i iznosi 50 godina. Presudan je datum sklapanja ugovora o članstvu u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Kako objašnjava Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, početak isplate dobrovoljne mirovinske štednje nije vezan uz prestanak zaposlenja. Osoba tako može nastaviti raditi i istodobno primati mirovinu iz trećeg stupa, ako je ispunila uvjete za njezinu isplatu.

Za one koji su ugovor o članstvu sklopili od 1. siječnja 2019. najranija dob za redovnu isplatu je 55 godina. Članovi koji su ugovor sklopili do 31. prosinca 2018. mogu ostvariti pravo već s 50 godina, prema uvjetima svojeg ugovora. Zato prije podnošenja zahtjeva treba provjeriti kada je ugovor sklopljen i što je njime određeno.

Dio štednje moguće je dobiti odjednom. Prema općem pravilu, član fonda nakon ispunjenja uvjeta može zatražiti jednokratnu isplatu do 30 posto iznosa na osobnom računu.

Primjerice, ako vrijednost štednje u trenutku obračuna iznosi 10.000 eura, jednokratna isplata od 30 posto iznosila bi 3.000 eura. Preostalih 7.000 eura služilo bi za daljnju isplatu mirovine prema odabranom modelu. To je ilustrativan izračun, dok se stvarni iznosi utvrđuju prema stanju računa i uvjetima isplate.

Za ostatak štednje važno je razlikovati privremenu i doživotnu mirovinu. Isplata putem društva koje upravlja mirovinskim fondom može biti samo privremena, a ugovara se na najmanje pet godina, uz periodične isplate. Budući da se isplaćuje protuvrijednost određenog broja udjela u fondu, iznos pojedine isplate može se mijenjati s vrijednošću udjela.

Na izbor načina isplate utječe i koliko je novca ostalo nakon eventualne jednokratne isplate. Ako preostala vrijednost imovine na računu iznosi do 17.299,99 eura, član može odabrati da mu se cijeli taj iznos isplaćuje putem mirovinskog društva kao privremena mirovina.

Ako preostane 17.300 eura ili više, putem mirovinskog društva može se ugovoriti privremena isplata do 13.300 eura, dok se ostatak isplaćuje putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje, u skladu sa zakonskim uvjetima. Te su granice propisane zakonskim izmjenama iz 2025. godine.

Postoje i iznimke od uobičajenih pravila. Za članove koji su ugovor sklopili do kraja 2018. Pravilnik predviđa mogućnost jednokratne isplate cijelog iznosa ako je nakon ostvarivanja prava na mirovinu vrijednost imovine na računu niža od 1.327,23 eura, osim ako je ugovorom određeno drukčije.

Posebna mogućnost postoji i kada tijekom članstva u fondu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno opća nesposobnost za rad. U tom slučaju zakon dopušta zahtjev za prijevremenu isplatu, prije uobičajene dobne granice, a predviđena je i mogućnost jednokratne isplate svih prikupljenih i kapitaliziranih sredstava.

Sam prestanak uplata ne znači da se štednja odmah može podići. Osoba koja privremeno ili trajno prestane uplaćivati i dalje ostaje član fonda, a za isplatu mora ispuniti propisane uvjete.

Postupak ostvarivanja prava pokreće se pisanim zahtjevom mirovinskom društvu, nakon primitka propisanih informacija i informativnog izračuna. Navršavanje 50 ili 55 godina zato samo po sebi ne pokreće isplatu. Od društva koje upravlja fondom treba zatražiti podatke o stanju računa, dostupnim načinima isplate i iznosima koje bi pojedini model donosio, prenosi Poslovni dnevnik.