Najmanji pad broja stanovnika u 10 godina ima Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb, te Zadarska i Istarska županija jedine su hrvatske regije koje su u razdoblju od 2008. do kraja 2017. godine povećale broj stanovnika, pokazuje nova analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o demografskom stanju po županijama.

Prema tim podacima, metropola je u desetogodišnjem razdoblju povećala broj stanovnika za 19.627, Zadarska županija za 957, a Istarska županija za 579. Sve ostale županije, njih 18, u istom je razdoblju zabilježilo pad ukupnog broja stanovnika. Pritom su demografski najgore prošle Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija: u svakoj od njih u desetogodišnjem se razdoblju ukupan broj stanovnika smanjio za više od 20.000!

Najveći pad broja stanovnika u navedenom razdoblju imala je Sisačko-moslavačka županija, koja je 2017. imala 26.580 manje stanovnika nego 2008. godine. Sličan pad broja stanovnika, 26.120, u razdoblju od 2008. do 2017. godine, zabilježila je Osječko-baranjska županija, dok se broj stanovnika Vukovarsko-srijemske županije u istom razdoblju smanjio za 24.653, pokazuju podaci DZS-a, na temelju kojih su u HGK radili analizu.

Bijela kuga

Najmanji pad broja stanovnika u tih je 10 godina imala Dubrovačko-neretvanska županija. Naime, populacija najjužnije hrvatske županije u 2017. godini bila je manja za 'samo' 133 stanovnika, pokazuju isti podaci.

"Bijela kuga" koja je zahvatila Hrvatsku posljedica je niza faktora, ocjenjuje se u analizi Komore. Hrvatsko je stanovništvo sve starije, o čemu dovoljno svjedoči i podatak da je u posljednjih 10 godina prosječna starost stanovništva porasla za, statistički gledano, 2,1 godinu, odnosno s 41 godine, koliko je prosječan stanovnik Hrvatske imao 2008. godine, na 43,1 godinu u 2017. godini. Negativni demografski trendovi prisutni su u svim županijama, a prirodni je prirast od 1998. godine negativan. Samo u 2017. godini, upozoravaju u HGK, bilo je dosad rekordnih 16.900 više umrlih nego živorođenih.

Drugi značajan razlog izrazito negativnih demografskih kretanja leži u iseljavanju. Broj iseljenika iz Hrvatske raste još od izbijanja posljednje krize, a vrhunac doživljava posljednjih godina, nakon što su gotovo sve članice EU otvorile svoja tržišta rada za hrvatske državljane. O kakvim se razmjerima demografske katastrofe radi možda najbolje svjedoči podatak da je broj emigranata iz Hrvatske u 2017. godini bio čak 6,3 puta veći nego 2008. godine, te da se broj odseljenih u druge članice EU u istom razdoblju povećao za čak 30 puta, i to najviše u Njemačku i Irsku, ističe se u analizi HGK.

Nema optimizma

Ni demografske projekcije za budućnost ne ulijevaju optimizam. Prema njima, Hrvatska će 2021., u kombinaciji negativnog prirodnog prirasta i masovnog iseljavanja, imati manje od 3,9 milijuna stanovnika, 10 godina kasnije manje od 3,7 milijuna stanovnika, 2041. tek nešto više od 3,4 milijuna, a 2051. godine samo nešto više od 3,1 milijuna stanovnika. Ne čudi stoga što se demografska krvna slika zemlje može ocijeniti kao alarmantna i što, kako upozoravaju stručnjaci, predstavlja sve veći ograničavajući faktor gospodarskog rasta u Hrvatskoj.

U HGK pritom upozoravaju da su negativnim demografskim kretanjima posebno zahvaćene Sisačko-moslavačka i svih pet slavonskih županija. Stanovnici tih županija u veće broju odlaze iz zemlje ili sele u druge županije, a najviše u Grad Zagreb i pojedine primorske županije. S druge strane, demografski se još kako tako drže jedino Grad Zagreb i Istarska županija, te, po pojedinim pokazateljima, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, proizlazi iz analize HGK.

Izvor: Novac.hr