7 načina kako obitelji mogu smanjiti troškove hrane i kućanstva

Evo sedam pristupa koji se u praksi doista pokazuju učinkovitima.

Prvo, planiranje obroka unaprijed. Zvuči kao klišej, ali obitelji koje jednom tjedno sjednu i isplaniraju barem večere za sljedećih sedam dana, u prosjeku bacaju znatno manje hrane i puno rjeđe odlaze u trgovinu "samo po nešto", što gotovo uvijek završi punijom košaricom nego što je bilo planirano.

Drugo, kupovina po popisu, ali pametna. Ne treba samo napisati popis, treba ga i pratiti prema tjednim akcijama u trgovinama. Namirnice koje se mogu zamrznuti ili duže čuvati (meso, kruh, određeno povrće) isplati se kupiti kad su u akciji, čak i u nešto većim količinama, čime se izbjegava kupnja po punoj cijeni kasnije.

Treće, smanjenje bacanja hrane. Procjenjuje se da domaćinstva bacaju znatan dio kupljene hrane, a svaka bačena namirnica zapravo je bačeni novac. Jednostavno pravilo "prvo unutra, prvo van" pri slaganju hladnjaka, odnosno korištenje starijih namirnica prije novih, može značajno smanjiti taj gubitak.

Četvrto, kuhanje u većim količinama. Priprema veće porcije obroka i zamrzavanje dijela za kasnije ne samo da štedi vrijeme, nego i novac, jer se rjeđe poseže za gotovim jelima ili dostavom, koji su gotovo uvijek skuplja opcija po obroku.

Peto, promišljena kupovina proizvoda za kućanstvo. Sredstva za čišćenje, higijenske potrepštine i slično često se kupuju impulzivno, na temelju navike ili marke, a ne cijene. Usporedba cijene po jedinici mjere, a ne po pakiranju, često otkrije da je "poznati" brend znatno skuplji za praktički isti učinak.

Šesto, korištenje sezonskih namirnica. Voće i povrće izvan sezone redovito je skuplje i lošije kvalitete, dok sezonski proizvodi nude bolji omjer cijene i vrijednosti, uz dodatnu prednost što se time podržavaju lokalni proizvođači.

Sedmo, redovita revizija pretplata i usluga vezanih uz kućanstvo, od interneta do raznih pretplatničkih servisa. Mnoge obitelji plaćaju pakete koje odavno ne koriste u punom kapacitetu, a promjenom paketa ili dobavljača jednom godišnje moguće je ostvariti uštedu koja se, iako izgleda mala mjesečno, na godišnjoj razini pretvori u zamjetan iznos.

Naravno, ponekad se pojavi veći, jednokratan trošak vezan uz kućanstvo, kvar aparata, potreba za hitnom nabavkom, koji nadilazi mogućnosti tekućeg budžeta tog mjeseca. U takvim situacijama korisno je unaprijed razumjeti postupak odobrenja brzih kredita, kako biste znali na što računati ako se odlučite na takav korak.

Osim navedenih sedam pristupa, vrijedi razmotriti i vlastitu proizvodnju određenih namirnica, gdje god okolnosti to dopuštaju. Uzgoj začinskog bilja na balkonu ili prozorskoj dasci, primjerice, zvuči kao sitnica, ali eliminira potrebu za čestom kupnjom svježeg bosiljka, peršina ili ružmarina koji se u trgovini brzo pokvare i bacaju napola iskorišteni. Slično vrijedi i za domaće pripremanje namirnica koje se inače kupuju gotove, poput umaka, kruha ili čak jogurta, gdje je početno ulaganje vremena manje nego što se čini, a ušteda na duži rok postane sasvim primjetna. Nije potrebno mijenjati sve navike odjednom, dovoljno je odabrati jednu ili dvije kategorije koje se čine najrealnijima za konkretno kućanstvo i graditi na tome postupno, umjesto da se pokuša odjednom promijeniti cjelokupan pristup kuhinji i kupovini, što rijetko dugoročno uspije.

Kombinacijom ovih navika, bez drastičnih rezova ili odricanja od kvalitete, obitelji mogu ostvariti mjesečnu uštedu koja se s vremenom pretvara u respektabilan iznos, a pritom svakodnevni život ostaje praktički nepromijenjen.