Nova luksuzna turistička ponuda - kulturna baština
povjetarac
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
9.6°C
Vrijeme za 08.02.2025.
08.02.2025. Danas
Max. 9°C Min. 9°C
Vrijeme za 09.02.2025.
09.02.2025. Ned
Max. 13°C Min. 7°C
Vrijeme za 10.02.2025.
10.02.2025. Pon
Max. 13°C Min. 7°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
0,941800
GBP
GBP
0,833530
USD
USD
1,037700
Nova luksuzna turistička ponuda - kulturna baština
04.02.2025 | Kultura
KULTURNO POVIJESNI I VJERSKI TURIZAM U DUBROVNIKU

Nova luksuzna turistička ponuda - kulturna baština

Autor: Libero Portal
Foto: Nino Knežević
Druga Konferencija održivog razvoja kulturno povijesnog i vjerskog turizma, održana je u Dubrovniku u programu 1053. Feste sv. Vlaha i Dana Grada 2025. g., u prostoru Klarisa, dvorani Visia.

Okupljenima se na početku obratila organizatorica konferencije Sunčana Matić iz agencije LUX

Promocija te istaknula kako je program niz jedinstvenih predavanja posebno pripremljenih za

2. Konferenciju kao ponajboljih primjera turističke Hrvatske. Vrijednost kulturno-povijesne i

sakralne baštine u turizmu u Hrvatskoj, do danas nije prepoznata atraktivnom za promociju

turizma i ovim programom želja je predstaviti temu s ciljem transakcije u luksuznu i premium

ponudu turističke Hrvatske gdje apsolutno pripada. Repozicioniranjem u vrh luksuzne ponude

destinacije, objekti prezentirani programom usmjereni su na individualne goste koji

preferiraju mir, vrhunsku uslugu i diskretnu poslugu. To su Kompleks Lopud 1483, Palača

Lešić Dimitri i Ljetnikovac Natali. Predstavljaju unikatnu, premium turističku ponudu

Dubrovačko neretvanske županije, najbolji su potencijal za promociju hrvatskog turizma na

međunarodnoj razini te čine Hrvatsku nezaobilaznom destinacijom na svjetskoj karti

luksuznog turizma.

 

Lopud 1483 - fuzija povijesti, umjetnosti i prirode u harmoniji suvremenog

luksuza predstavila je predavanjem Irena Bajić, direktorica Arcus Dalmatia d.o.o., investitora

obnove i upravitelja kompleksa. Kompleks smješten u bivšem franjevačkom samostanu iz 15.

st. Gospe od Špilice, obnovljen je pod kreativnim vodstvom barunice Francesce Thyssen-

Bornemisza i rezultat je pažljivog restauratorskog rada u trajanju od 20 godina. Kroz

integraciju povijesnih elemenata i suvremenog dizajna, Lopud 1483 nudi jedinstveno luksuzno

iskustvo u okviru kojeg gosti mogu uživati u elegantno uređenim interijerima, mediteranskim

vrtovima s pogledom na more, kinu na otvorenom te vrhunskoj gastronomskoj ponudi uz

posebno educirano, diskretno osoblje na usluzi po najvišim ugostiteljskim standardima. Lopud

1483 u svojoj unutrašnjosti čuva i dio bogate privatne Thyssen-Bornemisza umjetničke

kolekcije, koja je ovdje po prvi puta izložena očima javnosti.

 

Jedan od svjedoka vrijedne dubrovačke baštine je i Ljetnikovac Natali na Gornjem Konalu, za

kojeg se vjeruje da je izgrađen krajem 16. stoljeća. Ljetnikovac Natali, prošlost kao

temelj budućnosti naslov je predavanja Nike Benić, operativne direktorice Palace Natali.

Obnova ljetnikovca trajala je godinama prema strogim konzervatorskim smjernicama. Želja i

vizija vlasnika bila je prije svega sačuvati ovaj dragulj dubrovačke ostavštine poštujući

povijest i kulturnu baštinu te stvoriti jedinstven autentičan prostor, oazu usred Dubrovnika.

Odajući počast tradiciji, ljetnikovac vješto spaja suvremeno uređenje interijera s povijesnim

nasljeđem, kreirajući luksuzan ambijent. Posebna pažnja posvećena je uređenju renesansnih

vrtova, ključnih za cjelokupni doživljaj boravka u ljetnikovcu. Uz brojne sadržaje te restoran

koji svojom gastronomskom ponudom upotpunjuje odmor, cilj je da gosti boravkom u

ljetnikovcu obogate sva svoja osjetila, upoznaju i upiju djelić bogate dubrovačke povijesti.

 

Palača Lešić Dimitri - prepoznatljiv simbol očuvanja kulturne baštine Korčule

održala je Patricia Karačić, marketing manager. Palača Lešić Dimitri, nekadašnja biskupska

palača, smještena je u srcu grada Korčule i posjetitelje iz cijeloga svijeta oduševljava svojim

dizajnom inspiriranim putovanjima Marka Pola na Putu svile. Prostor palače osmislio je tim

arhitekata i dizajnera iz Hrvatske i Azije. Uz pažljivu rekonstrukciju, posebno je očuvana

prostorna cjelovitost, a iznimna pažnja posvećena je povijesnim detaljima, uključujući

zadržavanje postojećih strukturnih i ornamentalnih kamenih elemenata. Po svom otvorenju,

palača je nominirana za jedno od najboljih arhitektonskih ostvarenja i priznanja u području

očuvanja kulturne baštine na međunarodnoj razini. Danas se prepoznaje kao premium,

ekskluzivni turistički smještaj, član je prestižnog hotelskog udruženja Relais & Châteaux i krasi

se Michelinovom zvjezdicom nagrađenim LD restoranom kao jednog od ključnih mjesta

hrvatske kulinarske scene, na ponos gradu i otoku Korčuli.

 

Premium objekti poput navedenih, na destinacijama koje razvijaju kulturni i vjerski turizam

privlačni su gostima iz UK, SAD i država EU te posebno uglednicima i zvijezdama A razine, što

istovremeno čini pri svakom posjetu međunarodni medijski doseg nemjerljive promotivne

vrijednosti. Statistički podatci o zanimanju stranih turista za turističkom ponudom, ukazuju na

manje od deset posto potražnje za kulturnom baštinom Hrvatske zbog nepoznavanja i

nepristupačnosti tematike na promotivnim turističkim događanjima. Podatak turističkom

sektoru predstavlja alarm za potrebom ozbiljnije promocije na globalnom tržištu gdje je

kulturno povijesna i sakralna baština Hrvatske još uvijek enigma i snažan potencijal za

pobuditi zanimanje zahtjevnijih turista, a koji dolaze na odmor i van glavne ljetne sezone te

pune premium objekte tijekom cijele godine. Recentno formirane visoke cijene turizma

Hrvatske opravdava isključivo vrhunska usluga, kazala je Sunčana Matić.

 

Anđelko Maslać, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, predstavio

je predavanjem Sakralnu baštinu u turizmu HNŽ i Međugorje kao hodočasničko

odredište. Vjerske tj. sakralne objekte nalazi riznicama kulturnoga blaga, istovremeno

arhitektonski vrijednim građevinama koje značajno oblikuju kulturni identitet područja.

Sadržajno obogaćuju vjersko-kulturnu turističku ponudu i imaju snažan utjecaj na ukupni

turistički doživljaj posjetitelja i formiranje turističkog brenda regije. Katolička, pravoslavna i

islamska sakralna arhitektura, na ovom relativno malom prostoru, oslikavaju dojmljivu lepezu

hercegovačke duhovne i kulturno povijesne stvarnosti. Pored glavnih teoloških funkcija crkava,

džamija, manastira i samostana, pojedini su objekti pravi arhitektonsko umjetnički dragulji,

lako dostupni posjetiteljima iz cijeloga svijeta. Kroz muzeje i galerije ali i brojne kulturne

događaje, u njima se susreće i njeguje hercegovačko kulturno povijesno naslijeđe. Zbog toga

su sakralni objekti i sadržaji koji ih prate od velikog interesa Turističke zajednice HNŽ. Primjeri

su; Koski Mehmed - pašina džamija, Karađoz - begova džamija, Franjevačka crkva i samostan

Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Islamska bogomlja - Tekija u Blagaju, Pravoslavni manastir u

Žitomisliću, Franjevački samostan i crkva na Šćitu, crkva sv. Jakova u Međugorju i mnogi

drugi. Važno je prepoznati da vjerski turizam obuhvaća širu vjersku i kulturnu motivaciju uz

turističke aktivnosti, a hodočašća ipak užu sa svojom specifičnosti razvoja van termina

turizma pod okriljem crkve i vjerskih zajednica koje hodočašća organiziraju. Motivacija

vjerskog turista i hodočasnika je slična ali i različita te su i aktivnosti istovremeno slične ali se

i razlikuju u ponudi. Na primjeru Međugorja ova teorija pronalazi svoju potvrdu, prvenstveno

duhovnu. U odnosu na spomenuto, hodočasnička potražnja je specifičnija i adaptirane

ponude, što iziskuje na destinaciji posebna znanja i iskustva turističkog sektora o vjerskim

protokolima. Međugorje je izvrstan primjer hodočasničke destinacije. Analizom duhovnih i

ostalih aktivnosti međugorskih hodočasnika, može se bolje razumjeti i napraviti pojmovno

razlikovanje termina koji se susreću unutar vjerskog turizma.

 

Predavanje “Dubrovačka katedrala i Jubilarna sveta godina” održao je doktorand,

Hrvoje Njavro ispred Dubrovačke biskupije. Njavro je govorio o katedrali Gospe Velike u

Dubrovniku kao mjestu susreta Boga i čovjeka u jubilarnoj svetoj godini. Kazao je kako je

papa Franjo na svetkovinu Uzašašća Gospodinova, koja se 2024. godine slavila 9. svibnja,

objavio Bulu proglašenja redovitog jubileja godine 2025., a temeljni pojam te bule jest nada.

Kao jednu od jubilarnih crkava na području Dubrovačke biskupije, njezin je dijecezanski

biskup Roko Glasnović odredio dubrovačku prvostolnicu koja je posvećena Uznesenju Blažene

Djevice Marije. Tijekom izlaganja predstavljena je povijest i značenje dubrovačke katedrale,

koja je uslijed ratova, potresa i drugih promjena više puta mijenjala svoj vanjski i unutrašnji

izgled. Istaknuo je teološku i povijesnu važnost Moćnika dubrovačke katedrale gdje se čuvaju

relikvije brojnih svetaca. Moćnik povezuje katedralu, kao jubilarnu crkvu, s nadom, temeljnom

mišlju papinske bule. U papinskoj buli Gospa se navodi kao najveći svjedok nade što upućuje

na povezanost jubileja i dubrovačke katedrale, kojoj je titular upravo Bogorodica. Dubrovačka

katedrala Gospe Velike, kao jubilarna crkva, svojom bogatom prošlosti i ljepotom sakralne

baštine, pruža razloge nade kako vjerniku hodočasniku, tako i turistu inspiriranom najčešće

arhitekturom i vrijednim umjetninama.

 

Vjerski turizam u Kraljevini Saudijskoj Arabiji u kontekstu održivog razvoja predstavio

je doc. dr. sc. Aldin Dugonjić kao putokaz konkretnom razvoju održivog turizma kroz primjere

 

razvoja prometne infrastrukture, značajnog smanjenja emisija ugljika, odgovornog

gospodarenja otpadom i edukacijama o zaštiti okoliša, digitalizaciji, naprednom korištenju

umjetne inteligencije... Saudijska Arabija trinaesta je zemlja po veličini u svijetu, gdje živi

preko 32,2 milijuna stanovnika. Strateški dokument Vizija 2030 iz kojeg su proizašle različite

nacionalne strategije, ima za cilj diversifikaciju gospodarstva te razvoj obrazovanja,

infrastrukture, zdravstva, proizvodnje i turizma s posebnim naglaskom na održivi razvoj.

Saudijska Arabija, kao dom svetih mjesta u Islamu – Mekke i Medine, do sada je uložila

značajna sredstva (procjenjuje se preko 200 milijardi eura) i napore kako bi osigurala da hadž

i umra budu održivi, sigurni i dostupni za hodočasnike iz cijelog svijeta. Proširenje džamije u

Mekki, s kapacitetom za više od 2,5 milijuna hodočasnika realizirano je uz primjenu

energetski efikasnih sustava i ekoloških materijala. Haramain, brza željeznica omogućava brz i

održiv transport između svetih mjesta, prevozeći više od 60 milijuna putnika godišnje uz

značajno smanjenje emisija ugljika. Poseban fokus stavlja se na održive prakse poput

naprednih sustava za reciklažu otpada, donaciju viška hrane i uvođenje flote električnih

autobusa. Digitalne usluge, poput online izdavanja viza i aplikacija za navigaciju,

pojednostavljuju proces dolaska i boravka hodočasnika, dok napredni sustavi za upravljanje

gužvom koriste umjetnu inteligenciju za povećanje sigurnosti. Također veliki se napori ulažu u

edukaciju hodočasnika o očuvanju okoliša i smanjenu otpada. Hadž, koji predstavlja obavezno

hodočašće za svakog muslimana sposobnog da ga obavi barem jednom u životu, obavlja se

tijekom posebnog perioda u godini dok umra koja je dobrovoljno hodočašće, može se obaviti

u bilo koje doba godine. Tijekom 2023. godine, više od 1,8 milijuna vjernika obavilo je hadž,

dok je više od 10 milijuna obavilo umru sa procijenjenim prihodima koji prelaze 12 milijardi

eura, a u samoj organizaciji hadža sudjelovalo je preko 237.000 ljudi. Na kraju posvećenost

Saudijske Arabije održivom razvoju dodatno je potvrđena njenim zauzimanjem prvog mjesta

u zemljama regije (GCC) i šire na ljestvici United Nations Industrial Development Organization

(UNIDO).

 

Mogućnost da manje turističke zajednice danas postaju putem inovativnih projekata u

kulturnom i vjerskom turizmu generatori razvoja svojih regija, predstavili su primjeri Jelse na

Hvaru iz Splitsko dalmatinske, uz Otočac i Novalju iz Ličko senjske županije. Procesija Za

Križen jedinstveni je obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta

stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara koji se u neprekinutom nizu odvija pet stoljeća,

predstavila je uvod u predavanje “Za Križen” Marija Marjan, direktorica Turističke zajednice

općine Jelsa. U noći s Velikog četvrtka na Veliki Petak procesija povezuje 6 mjesta otoka:

Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Istovremeno iz šest župskih crkava u 22 sata,

započnu ophodi na čelu sa križonošom koji nosi križ (težak do 18 kilograma) u znak molbe ili

zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet. Slijedi ga izabrana pratnja u bratimskim tunikama

te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta gdje

ih dočekuju svećenici da bi se pred jutro vratili u svoju župsku crkvu. Procesija je iznimna je

po svom trajanju, tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara i po naglašenom pasionskom

sadržaju. Pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je

povijest i život križ duboko upisan. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski

tekst iz 15. stoljeća kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.

Procesija Za križen nije folklor, ona je autentičan i nekomercijaliziran duboki narodni iskaz

odanosti tradicionalnim vrijednostima. Međutim, uz snažno vjersko značenje, procesija je vrlo

atraktivna i zbog slikovitosti jer duge kolone paraju noć feralima i velikim svijećama u tišini

otoka. Iza križonoše i pratnje idu pjevači pjevajući stare crkvene napjeve te ostali puk. Zato

domaći i strani gosti u sve većem broju pohode Hvar za vrijeme uskrsnih blagdana, a

procesija na njih ostavlja snažan dojam. Turistička zajednica općine Jelsa pripremila je

tijekom godina brojne projekte vezane na rutu procesije, brendirajući općinu Jelsa i

odredištem vjerskog turizma.

 

Kulturno povijesno blago Novalje predstavila je Marina Šćiran, direktorica Turističke

zajednice Grada Novalje. Od prapovijesnih liburnskih naselja iz brončanog doba, rimskih

naselja iz antike, srednjovjekovnih hrvatskih naselja do modernog suvremenog turističkog

središta, Novalja privlači neprocjenjivim kulturno povijesnim blagom. Otok Pag prvi puta se

spominje pod nazivom Cissa u blizini današnje Caske, kao glavno naselje otoka. Zbog svojeg

 

položaja i mogućnosti plovidbe burom u krmu prema Istri, luka današnje Novalje dobiva u

rimskom vremenu na značaju i postaje jedan od nezaobilaznih pristaništa na jadranskom

plovidbenom pravcu od istočnog Sredozemlja prema sjevernoj Italiji. Uz luku se formira

naselje koje dobiva latinsko ime navalis odnosno navalia što u prijevodu znači pristanište,

luka te će iz ovog naziva kasnije Novalja dobiti ime. Rimljani su na Pag donijeli pismo,

urbanizam, a malo kasnije i - kršćanstvo. Među njima, osobito se istakla plemkinja Kalpurnija

Pizon, koja ostavlja trag u kulturnom i teološkom razvoju i jedna od najznačajnijih stanovnica

otoka Paga do danas. Među najzanimljivijim kulturnim ustanovama županije je i Gradski

muzej u Novalji, koji čuva vrijednu kulturno povijesnu baštinu. Raritet je što se unutar muzeja

nalazi ulaz u podzemni vodovod iz antičkog doba, lokalnog naziva „Talijanova buža“ izgrađen

u prvom stoljeću prije Krista, isklesan ljudskom rukom u kamenu, neprocjenjive arheološke

vrijednosti. Uz brojna arheološka istraživanja i nalazišta, kao najvrjednija iskopina s lokaliteta

na na brdu Košljun pokraj Caske, srednjovjekovna je grobnica djevojčice, poznate kao „Mala

od Caske“, bogato ukrašene brončanim i srebrnim nakitom koji se danas čuva u Arheološkom

muzeju u Zadru. Ranokršćanska novaljska škrinja moći predstavlja jedinstveni relikvijar u

Hrvatskoj (4. st.) i jedna je od tek nekoliko sličnih u svijetu. Obložena je mjedenim pločama

biblijskih motiva. Oktogonalni ranokršćanski relikvijar prikazuje i danas scenu Predaje zakona

(Traditio legis) odnosno Isusa Krista kako predaje Novi zavjet Sv. Petru. Izložen je također u

Arheološkom muzeju u Zadru, a replike je moguće razgledati u Gradskom muzeju Novalja.

Arheološka zbirka Stomorica, čuvar je ranog kršćanstva Novalje. Brojne crkve u Novalji i

okolici sa vrijednom sakralnom baštinom također su zanimljive turistima i značajan potencijal

za razvoj kulturnog i vjerskog turizma.

 

Valorizacija kulturne baštine Otočca putem proširene stvarnosti, naslov je

predavanja Viktorije Rogić, direktorice Turističke zajednice Grada Otočca.

Otočac i Gacka dolina objedinjuju mnoštvo zanimljivih lokaliteta, kao jedna od centralnih

destinacija turističke ponude Like i poznato odredište očuvanih kulturno povijesnih i prirodnih

vrijednosti u svom izvornom ambijentu. Kako bi turističkom valorizacijom naznačili i veliku

važnost očuvanja baštine za budući razvoj te približili atraktivnost destinacije širem turističko

tržištu, Turistička zajednica Grada Otočca odlučila je približiti kulturnu baštinu javnosti putem

inovativnog digitalnog formata proširene stvarnosti, u obliku mobilne aplikacije.

Aplikacija „Discover Otočac“ temeljena na 3D modelu rekonstrukcije izvornog izgleda

renesansne utvrde Fortice kao jedne od dvije preostale pravilne trokutaste kule u

Hrvatskoj te među rijetkim preostalim u EU, predstavlja moderan zaokret u promociji i nove

istraživačke mogućnosti baštine Otočca.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta RH, Ministarstva

kulture i medija RH i Grada Dubrovnika u programu obilježavanja Dana Grada Dubrovnika i

Feste sv. Vlaha 31. siječnja 2025. godine, u organizaciji agencije LUX Promocija. Podrška

organizaciji su Turistička zajednica grada Dubrovnika, Turistička zajednica Dubrovačko-

neretvanske županije, Kinematografi Dubrovnik, Hotel Rixos Premium Dubrovnik i Hotel Lero.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji