Predstavljena knjiga „Pisma Pauline Bogdan-Bijelić”: Pogled na dubrovačku svakodnevicu s prijelaza stoljeća
vedro
trenutno vrijeme
DUBROVNIK
20.7°C
Vrijeme za 23.10.2026.
23.10.2026. Danas
Max. 21°C Min. 15°C
Vrijeme za 24.10.2026.
24.10.2026. Sub
Max. 20°C Min. 15°C
Vrijeme za 25.10.2026.
25.10.2026. Ned
Max. 18°C Min. 14°C
Dežurna ljekarna
Dežurna ljekarna
Ljekarna Kod zvonika
CHF
CHF
0,921100
GBP
GBP
0,837700
USD
USD
1,120500
Predstavljena knjiga „Pisma Pauline Bogdan-Bijelić”: Pogled na dubrovačku svakodnevicu s prijelaza stoljeća
23.10.2026 | Kultura
FOTO

Predstavljena knjiga „Pisma Pauline Bogdan-Bijelić”: Pogled na dubrovačku svakodnevicu s prijelaza stoljeća

Autor: Libero Portal
Foto:
Knjiga „Pisma Pauline Bogdan-Bijelić” autora Nika Kapetanića predstavljena je u četvrtak navečer, 22. listopada, u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku

U izdanju Društva prijatelja dubrovačke starine, knjiga donosi više od biografske priče – kroz osobnu korespondenciju otkriva društveni i kulturni život Dubrovnika i Cavtata na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

 

O knjizi su govorili dr. sc. Josip Belamarić i dr. sc. Slavica Stojan, dok se autor Niko Kapetanić uključio videoporukom jer nije mogao nazočiti predstavljanju. Okupljenima se obratio i predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Maro Kapović, a razgovor je moderirala Francesca Tevšić.

 

Kapović je istaknuo kako je Kapetanić, dugogodišnji i počasni član Društva, život posvetio istraživanju i arhivskom radu, zbog čega je objavljivanje knjige u nakladi Društva bilo prirodan izbor.

 

Govoreći o nastanku knjige, Kapetanić je otkrio kako su se pisma i razglednice upućene Paulini, odnosno Lini Bogdan-Bijelić, godinama pojavljivale među kolekcionarima. Istraživanje koje je u početku obuhvaćalo sedamdesetak pisama s vremenom je preraslo u zbirku od više od 200 pisama i pedesetak razglednica, prikupljenih iz različitih izvora, od Bogišićeve zbirke u Cavtatu do Etnografskog instituta u Zagrebu.

 

Dr. sc. Slavica Stojan istaknula je kako knjiga pruža intiman uvid u društvenu i kulturnu povijest Dubrovnika i Cavtata, ali i širega europskog prostora. Naglasila je kako je Kapetanić, poznat ponajprije po istraživanju srednjovjekovne povijesti, ovim djelom zakoračio u razdoblje bliže suvremenosti te otvorio prostor za proučavanje ženskog iskustva u prošlosti.

 

Na vrijednost pisama kao povijesnog izvora osvrnuo se i dr. sc. Josip Belamarić. Iako se u njima ne opisuju veliki politički prevrati i povijesni događaji, kroz osobne zapise otkriva se svakodnevica ljudi i grada. Belamarić je istaknuo kako je riječ o „živom oku koje gleda stvarnost koja se ispred njega događa”.

 

Knjiga tako čitateljima približava jedno prošlo vrijeme kroz osobne poruke, odnose i detalje svakodnevice koji često ostaju izvan službenih povijesnih zapisa.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Ocijenite članak
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Zatvori
Pošalji