Stručno vodstvo “Arhitektonski vremeplov: Hod kroz stoljeća Ljetnikovca Bunić – Kaboga”

Ljetnikovac Bunić-Kaboga na Batahovini jedan je od najreprezentativnijih primjera ladanjske izgradnje na dubrovačkom području. Ujedno je i jedan od najznačajnijih spomenika dubrovačke gotičko-renesansne arhitekture prve polovine 16. stoljeća. 

Izgradnju ljetnikovca započeo je Miho Junijev Bona (Bunić) (1487. – 1530.). Smješten uz obalu, ima renesansno prizemlje i gotički kat, trijem pred prizemljem i lođu u razini prvog kata, a bočno od lođe je kapelica. Nakon potresa 1667. godine ogranak Bona kojem su pripadali vlasnici ljetnikovca izumire te on dolazi u ruke obitelji Caboga (Kaboga). Nasljednici Marojice Kaboge (1630.-1692.) naručitelji su novog krila s orsanom i začelnog stubišta te preinaka interijera izvedenih u 18. i 19. stoljeću, što ipak nije u potpunosti poništilo čitanje izvorne koncepcije građevine.

Na primjeru Ljetnikovca Bunić-Kaboga govorit će se o ladanjskoj arhitekuri dubrovačkog područja kao sasvim novom arhitektonskom tipu koji se na teritoriju Dubrovačke Republike razvija u 15. i 16. stoljeću, odnosno o arhitekturi koja je udomljavala nekoliko stoljeća visoke kulture življenja dubrovačkih vlasteoskih rodova.  

Stručno vodstvo bit će realizirano u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.